Prema ranije objavljenim procjenama HNB-a, ukupna izloženost svih hrvatskih banaka stranim financijskim institucijama koje su se našle u problemima u trenutnoj krizi kreće od 10 do 15 milijuna kuna.

Pritom iz pet najvećih banaka, redom u stranom vlasništvu - Zagrebačke, Privredne, Hypo Alpe-Adria, Raiffeisen i Erste & Steiermaerkische banke uglavnom ističu kako one nisu izložene rizičnim institucijama i kako je njihovo poslovanje uredno, a da je stabilnost sustava osigurana visokim rezervama likvidnosti te kapitala.

Iz Zagrebačke banke kratko navode da je njihovo poslovanje uredno i u skladu s rastom plasmana do limita kojeg dopušta HNB te da u ovoj, kao i u idućoj godini, očekuju porast dobiti.

Iz Hypo banke pojašnjavaju da ta banka apsolutno nije izložena prema bankama zahvaćenim problemima, kao i da hrvatske banke općenito nisu izravno izložene američkom tržištu derivata i ostalih rizičnih proizvoda, dok u Raiffeisenu kažu da da će određena izloženost prema takvim institucijama uvijek biti prisutna.

"Kao i za hrvatski bankarski sustav u cjelini, i za nas vrijedi činjenica da je izloženost prema stranim bankama uvijek prisutna temeljem provođenja poslovnih transakcija. Budući da ne možemo obustaviti servisiranje naših klijenata niti predvidjeti koje će sve inozemne banke imati probleme u poslovanju u narednom razdoblju, određena izloženost prema takvim institucijama će uvijek biti prisutna", navode iz Raiffeisena.

No, dodaju, domaće su banke ograničene u izlaganju rizicima druge strane veličinom kapitala, zbog čega su potencijalni gubici u slučajevima poput američke banke Lehman Brothers u potpunosti pokriveni kapitalom banke.

"Kada govorimo o direktnoj izloženosti domaćih banaka prema tržištima izloženima globalnoj krizi, tada možemo reći da ona nije signifikantna i da domaće banke nisu izložene u kontekstu krize koja se pojavila u SAD-u u smislu mogućih gubitaka", ocjenjuju iz Raiffeisena.

HNB uz to procjenjuju da niti izloženost inozemnih banaka, u čijem su vlasništvu najveće hrvatske banke, takvim rizičnim institucijama nije zabrinjavajuća, odnosno da se eventualni gubici mogu pokriti samo dijelom njihove dobiti iz ove godine, što je prošloga tjedna ustvrdio i ministar financija Ivan Šuker.

Stoga su i očekivanja glede neizravnih posljedica trenutne financijske krize slična i u središnjoj i u najvećim hrvatskim komercijalnim bankama.

Naime, u HNB-u među takvim posljedicama izdvajaju poskupljenje i stranih i domaćih izvora financiranja banaka, kao i mogućnost pogoršanja naplate kredita, uslijed usporavanja gospodarskog rasta i nižeg blagostanja, zbog čega najavljuju nastavak dosadašnje monetarne politike, čiji je prioritet zadržavanje stabilnosti sustava.

U Erste banci također očekuju mogućnost višeg troška financiranja, kao i promjene percepcije rizika, ali ističu i da je poslovanje hrvatskog sustava zdravo i stabilno, da je urednost otplate kredita još uvijek visoka, tako da nema realne podloge za širenje nestabilnosti s globalnih tržišta.

U Raiffesein banci pak ističu da bi se porast cijene novca na inozemnim financijskim tržištima i poskupljenje kredita na duži rok mogao očitovati na smanjenje potražnje za kreditima, što se posljedično prenosi na smanjenu potrošnju i investicije, pa se može očekivati sporiji rast BDP-a i zaposlenosti u narednoj godini.

Usporavanje gospodarskog rasta očekuju i u Privrednoj banci, iz koje ističu i da su uvjereni "da HNB i Ministarstvo financija mogu svojim instrumentarijem uspješno održati makroekonomsku stabilnost i stabilnost financijskog sustava ukoliko za to bude potrebe".

Hina