Ukupni prihodi osam građevinskih tvrtki uvrštenih na Zagrebačku burzu u prvih su devet mjeseci ove godine pali 41,58 posto, dok im se dobit u istom razdoblju strmoglavila čak 69 posto. Od osam kompanija sa ZSE-a pet ih je poslovalo s dobiti. Takav pad prouzročen je padom narudžbi uzrokovanim recesijom u zemlji koja je praktički dotukla građevinske aktivnosti. Vrijednosti novih narudžbi u prvih osam mjeseci ove godine prema Državnom zavodu za statistiku pala je čak 53 posto, dok su građevinski radovi u istom razdoblju čak 17,2 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine.

Treba napomenuti da je dobit svih građevinara lani iznosila samo 315 milijuna kuna, dok su 2008. zaradili 1,41 milijardu kuna. Istodobno su im ukupni prihodi pali 15 posto, sa 72,59 na 61,38 milijardi kuna.

Miroslav Bunić, šef Zagorje Tehnobetona, za Business.hr je rekao kako je građevinski sektor u većoj krizi nego što se to očekivalo. Bunića nije iznenadio pad u građevini zbog manjeg obujma javnih narudžbi — neugodno je iznenađen padom stranih investicija, kojima je izložena bila i njegova tvrtka. "Pozivam sve odgovorne, Vladu, gospodarsku komoru, sindikate i tvrtke, da stvorimo bolju poduzetničku klimu kojom ćemo vratiti ulaganja u zemlju", apelirao je Bunić. Prema njegovoj ocjeni, poduzetnička klima je izrazito nepovoljna, zbog čega se on boji da će sljedeća godina za građevinare biti još gora.

Goran Vorkapić, voditelj Odjela trgovanja u Centar banci, kaže da nije iznenađen padom prihoda građevinara, kad je svima dobro poznato da su građevinari ovisili o državi. "Građevina je bila u funkciji države, a domaće tvrtke nemaju dovoljno posla u inozemstvu da bi ostvarile kontinuitet poslovanja nakon što su javni projekti presahnuli", kaže Vorkapić.

Kao i Bunić, Vorkapić misli da ne treba očekivati velike preokrete u sektoru građevine. Naime, objašnjava, prvo je pitanje otkud državi novac za neke veće infrastrukturne projekte u energetici ili željeznici koje bi trebalo odraditi. Drugo je pitanje hoće li Vlada išta učiniti u predizbornoj godini i koliko će vremena biti potrebno sljedećoj vladi da se pokrene. "Zbog toga mislim da su najmanje sljedeće dvije godine za građevinu izgubljene, bez obzira na to koja garnitura sjedne u Vladu. Vidjet ćemo koji se građevinari izaći na nulu, tj. koliko će se dobro snaći u rekonstrukcijama koje dolaze", jasan je Vorkapić.

Najveći pad dobiti, čak 97,14 posto, zabilježio je Institut IGH, koji je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao s dobiti od milijun kuna, dok je i istom lanjskom razdoblju zaradio čak 36,3 milijuna kuna. U IGH-u tvrde da je takav rezultat posljedica recesije i stagnacije ulaganja u izgradnju infrastrukturnih objekata u zemlji. Taj je negativan efekt, tvrde, ublažen povećanjem poslova u inozemstvu. Treba napomenuti da IGH ima i 194 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja te 750 milijuna kuna vrijedne ugovorene, a nedovršene poslove.

Najveća građevinska firma uvrštena na burzu, Dalekovod, poslovala je s dobiti od 36,9 milijuna kuna, što je čak 42,7 posto manje od lanjske zarade. Pritom su im poslovni prihodi s dvije pali na 1,29 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi smanjeni za oko 700 milijuna kuna. "Do kraja godine Dalekovod se sprema na daljnje mjere štednje i racionalizacije poslovanja. Zbog projekata čija je realizacija u tijeku i nadmetanja u kojima smo prisutni očekujemo ostvarenje planskih rezultata", stoji u izjavi koju potpisuje prvi čovjek Dalekovoda Luka Miličić.

Rezanje troškova kroz smanjenje plaća, reduciranje voznog parka raskidanjem leasinga i provođenje outsorcinga pratećih službi provodi se i u zagrebačkoj Ingri, koja je prvih devet mjeseci završila s gubitkom od 37 milijuna kuna, za čije pokriće, tvrdi Uprava, postoje odgovarajuće rezerve. Treba napomenuti da je u promatranom razdoblju Ingra ostvarila pozitivan novčani tok prvi put nakon 18 mjeseci, ponajprije zahvaljujući projektima u niskogradnji na području šire regije. Osim toga, nakon restrukturiranja dijela kratkoročnih obveza one su smanjene za gotovo 300 milijuna kuna.

Za 47 milijuna kuna gubitka i 47 posto manje prihoda Viadukta kriv je pad investicijskog ulaganja i usporavanje realizacije već ugovorenih radova. U izjavi društva priloženoj financijskom izvještaju navodi se kako se poslovanje odvijalo u otežanim uvjetima, što se najviše osjeća kroz neizvjesnost naplate potraživanja i pogoršanu likvidnost. U borbi protiv recesije Viadukt se snalazi pronalaženjem poslova u inozemstvu, optimizacijom troškova i smanjenjem broja radnika čak 40 posto.

Kao razloge 62-postotnog pada dobiti Hidroelektra niskogradnja navodi pad investicija u zemlji. "To se odražava kroz produljenje rokova naplate potraživanja, pogoršanu likvidnost i otežano financiranje koji su obilježili poslovanje u ovom polugodištu.

Direktne posljedice otežanih uvjeta poslovanja vidljive su kroz otežano plaćanje obveza prema dobavljačima i kooperantima te nizak iznos ostvarene kumulativne neto dobiti", kažu u Hidroelektri.