Predstavnici MMF-a do 12. studenoga razgovarat će s članovima Vlade Jadranke Kosor, predsjednikom Republike Ivom Josipovićem i njegovim suradnicima, čelnicima Hrvatskog sabora, ali i s predstavnicima većih banaka, HFP-a, Ekonomskog instituta i Instituta za javne financije te predstavnicima Svjetske banke, Ureda Europske banke za obnovu i razvoj i Delegacije EU u Hrvatskoj.

U središtu tih razgovora bit će najnoviji makroekonomski pokazatelji, projekcije monetarne i fiskalne politike za sljedeću godinu i srednjoročno razdoblje te mjere koje se poduzimaju za prevladavanje krize i gospodarski oporavak.

Novi zagovornici

Premda Misija MMF-a boravi u Hrvatskoj u sklopu redovnih konzultacija po članku IV. statuta MMF-a, i ovaj je put potaknula javnu polemiku o tome treba li Hrvatska pozvati MMF u pomoć i s njim sklopiti novi stand-by aranžman kako bi eventualno lakše prebrodila krizu i provela reforme nužne za gospodarski oporavak te novi ciklus rasta i razvoja.

Zagovornika dolaska MMF-a u Hrvatskoj sve je više, prije svega zato što se Hrvatska našla na repu zemalja regije koje izlaze iz recesije i počinju se oporavljati, ali još je dosta i onih koji se protive sporazumu s MMF-om.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor na svaki spomen eventualnog potpisivanja novog stand-by aranžmana s MMF-om uporno ponavlja kako njezinoj Vladi i Hrvatskoj "apsolutno nitko drugi nije potreban osim nas samih".

I nakon što je guverner HNB-a Željko Rohatinski nedavno promijenio mišljenje da se Hrvatska može sama promijeniti i reformirati te da bi uskoro mogla zatražiti pomoć MMF-a, premijerka Kosor ne želi ni čuti za sporazumom s MMF-om jer bi to značilo "manje plaće, mirovine i socijalna davanja. Naše je stajalište da sami možemo rješavati svoje probleme i protiv sam dolaska MMF-a u Hrvatsku".

I ministar financija Ivan Šuker tvrdi da Hrvatska može sama i bez pomoći MMF-a održati fiskalnu stabilnost i provesti program gospodarskog oporavka. Ponekad Šuker doda i da bi potpisivanje sporazuma s MMF-om u završnici pristupnih pregovora s Europskom unijom značilo priznanje da nismo u stanju sami upravljati državom, njezinim javnih financijama i ukupnom ekonomskom politikom.

Politička šteta

Profesor Drago Jakovčević također tvrdi da nema ekonomskih razloga za traženje pomoći MMF-a. "Sklapanje aranžmana s MMF-om bila bi isključivo politička odluka", uvjeren je Jakovčević.

Njegov fakultetski kolega Ljubo Jurčić slaže se da bi dolazak MMF-a u Hrvatsku značio priznanje da država nije sposobna sama sa sobom upravljati, odnosno da nije sposobna upravljati svojim financijama.

Zbog toga i traži "prisilnog upravitelja da stvari dovede u red", a to je onda politička šteta koju Hrvatska ne može izbjeći i koju može imati u Bruxellesu. No, Jurčić podsjeća na to da Europska komisija, neovisno o tome jesu li zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji potpisale sporazum s MMF-om, prepušta fondu da analizira i donosi ocjene o stabilnosti njihovih financija.

Stoga ako MMF ocijeni da ekonomska politika Vlade Jadranke Kosor ne jamči gospodarski oporavak i razvoj, pukim odbijanjem sporazuma s MMF-om neće uvjeriti Bruxelles da je sposobna voditi uspješnu gospodarsku politiku i provesti reforme nužne za članstvo u Europskoj uniji.

Opasna šok terapija

MMF ne nudi razvojne koncepcije, nego šok terapije. S druge strane, ne vjerujem da nas bilo kakvo smanjenje javne potrošnje može izvući iz problema. Upravo suprotno, rast potrošnje može oporaviti i razviti našu ekonomiju, kaže Jakovčević.

Dodaje da se stabilnost fiskalne i monetarne politike ne može popraviti poticanjem uvoza, gašenjem domaće proizvodnje, smanjivanjem subvencija.

"Kako tržište u disfunkciji zamijeniti samoregulirajućim tržištem? Samo poticanjem svih oblika potrošnje, investicijske prije svih, a onda osobne i javne potrošnje. Najlakše je doći i reći - riješite svoje probleme rezanjem svih rashoda, odnosno ukupne svoje potrošnju i svih njezinih oblike. Sjetite se Jeffreya Sachsa i njegove šok terapije, pa mi se još uvijek od nje oporavljamo", zaključio je Jakovčević.

Trebaju nam proizvodnja i MMF

"S MMF-om ili bez njega standard će nam padati ako nastavimo voditi dosadašnju ekonomsku politiku. Ako sklopimo sporazum s MMF-om, znali bismo kad i što moramo smanjivati, od plaća, socijalnih davanja do subvencija, jer fond je zadužen za stabilnost međunarodnih financija, pa od zemalja s kojima dogovori stand-by aranžmane traži da usklade i stabiliziraju svoje financije, odnosno da proračunske rashode usklade s prihodima", rekao je Jurčić.

No, on uopozorava da će i bez MMF-a u Hrvatskoj padati plaće, socijalni transferi i subvencije te kako Hrvatska zbog toga mora, sa ili bez MMF-a, napraviti strategiju domaće proizvodnje.

"Ako imamo takvu strategiju, onda bi nam MMF trebao dati potporu u njezinoj realizaciji, odnosno trebao bi nas zaštititi od vanjskih udara kojima smo izloženi kao visokozadužena zemlja. MMF bi pojeftinio naše zaduživanje. Ukratko, jesam za MMF, ali ako imamo strategiju razvoja domaće proizvodnje", ističe Jurčić.