centar_left1

FOREX

Newsflash nafta

Barel nafte ponovno iznad 85 dolara
Cijene nafte u ponedjeljak su ojačale iznad 85 dolara nakon pada na kraju prošlog tjedna za gotovo tri dolara, a potporu im je pružila pojačana sklonost ulagača poduzimanju rizika i preusmjeravanje pozornosti boljim izgledima za potražnju za gorivom.

Na američkom tržištu cijena barela nafte porasla je za 53 centa, na 85,41 dolar, dok je u Londonu barel poskupio 67 centi na 87,01 dolar.

 
Rekordna kineska potražnja podigla cijene nafte
Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima na najvišu razinu u protekle dvije godine nakon što je snažna industrijska proizvodnja pogurala potražnju u Kini na rekordnu razinu a zalihe goriva u SAD-u snažno pale u prošlom tjednu.

Barel sirove nafte za isporuke u prosincu poskupio je tako na američkom tržištu 51 cent na 88,32 dolara, nakratko dotaknuvši i 88,55 dolara, najvišu razinu od listopada 2008. Na londonskom tržištu bio je u plusu 34 centa i njime se trgovalo po 89,30 dolara.

Kineska industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 13,1 posto u odnosu na godinu ranije, poguravši upotrebu nafte u drugom svjetskom potrošaču na rekordnih 8,92 milijuna barela dnevno.

 
Cijene nafte premašile 87 dolara; do 2015. barel iznad 100 dolara
Cijene nafte nastavile su u utorak rasti na međunarodnim tržištima, premašivši razinu od 87 dolara za barel nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila da će u idućih pet godina premašiti 100 dolara za barel.

Barel sirove nafte poskupio je tako na američkom tržištu 25 centi na 87,30 dolara, nakon što je prethodno kliznuo na 86,44 dolara. Na londonskom tržištu bio je u plusu 21 cent i njime se trgovalo po 88,67 dolara. U ponedjeljak su cijene nafte na američkom tržištu dosegnule najvišu razinu u dvije godine od 87,49 dolara za barel.

 
Nafta u škripcu između recesije i OPEC-a
Cijene nafte stabilizirale su se u petak na međunarodnim tržištima na razini od 58 dolara za barel nakon što su brojke pokazale da je veliki dio Europe ušao u recesiju, što je preusmjerilo pozornost sa naznaka o OPEC-ovom smanjenju proizvodnje na prognoze o potražnji za naftom.
 
Cijena nafte iznad 62 dolara
Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 62 dolara za barel, budući da je slabiji dolar pomogao poduprijeti cijene koje su dan ranije pale na najnižu razinu u 20 mjeseci uslijed pojačanih zabrinutosti u vezi izgleda za rast svjetskog gospodarstva.

NORTH AMERICA


EUROPE

Inozemni dug do kraja godine na 103% BDP-a
Ponedjeljak, 15 Studeni 2010 16:41
roha44Posljednji podaci HNB-a pokazuju da je tijekom srpnja inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, zabilježio blagi rast (za 158 milijuna eura ili 0,4%) te je iznosio 43,8 milijardi eura. U ovoj godini vanjski dug bilježi rast od 713 milijuna eura ili 1,7%, što je najvećim dijelom rezultat slabljenja eura kao izvještajne valute u odnosu na dolar u kojem je denominirano gotovo 40% inozemnog duga središnje države za 9,5 posto.

Promatrajući prema sektorima, rastu inozemnog duga u srpnju pridonijelo je izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu od 1,25 milijardi dolara te rast duga ostalih domaćih sektora, dok je rast ublažen padom vanjskog duga poslovnih banaka i središnje banke te izravnih ulaganja. Pri tome vanjski dug ostalih domaćih sektora koji je na kraju srpnja iznosio 21,8 milijardi eura bilježi rast ponajviše zahvaljujući inozemnom zaduživanju poduzeća u većinskom vlasništvu države, dok zaduživanje privatnih poduzeća praktički stagnira uglavnom zbog slabe domaće potražnje i neizvjesnosti u pogledu brzine gospodarskog oporavka, a manjim dijelom zbog i dalje razmjerno otežanog financiranja na inozemnom tržištu. Takvi trendovi prisutni su tijekom cijele ove godine.

Udio inozemnog duga banaka od početka godine pada, a ista kretanja nastavljena su i u srpnju. Inozemni dug poslovnih banaka, koji je na kraju srpnja iznosio 10,3 milijarde eura, zbog blagog pada u ovoj godini čini 23,5% ukupnog inozemnog duga, dok je na početku godine činio 24,0 posto. Rast udjela u ovoj godini bilježi jedino država, čiji je dug na kraju prosinca iznosio 5,9 milijardi eura ili 13,4% ukupnog inozemnog duga. Rast udjela države posljedica je sve većih potreba države s obzirom da se rashodi proračuna nisu u značajnijoj mjeri prilagodili smanjenju gospodarske aktivnosti i posljedičnom padu proračunskih prihoda.

Do kraja godine očekujemo da će inozemni dug i dalje nastaviti rasti, ali bi stope rasta trebale ostati razmjerno niske s obzirom da bi država svoje obveze mogla financirati na domaćem tržištu zbog visoke likvidnosti, dok je zaduživanje privatnih trgovačkih društava pod negativnim utjecajem slabe gospodarske aktivnosti. S druge strane, izgledan je nastavak rasta zaduživanja kvazi državnih poduzeća. Iako bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na gotovo 103% (uključujući kružna izravna ulaganja).roha44

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Komentar:
 

...zadnji komentari...

1 Petak, 07 Svibanj 2010 08:51
Barba
LNG brod prekrcan plinom ne ispušta balastne vode, nego ih uzima nakon što iskrca plin.
2 Utorak, 20 Listopad 2009 08:37
vremeplov
ima li štogod svježije?
3 Ponedjeljak, 24 Studeni 2008 01:25
KARMEN BRKIĆ
Poštovani,

Budući kontinuirano pratim ovu praksu zasita sam ugodno iznenađena da je HGK u suradnji sa MINGOR
preuzela ovaj koncept u Hrvatskoj.
To će zasigurno pomoći malinm i srednjim poduzetnicima što i je svrha EEN-a.
4 četvrtak, 04 Rujan 2008 09:05
Ana
Balastne vode će nam uništiti lijepo more na otoku Krku, pogotovo u Omišlju, Njivicama i Malinskoj koji su turistički orijentirani.
Osim toga priča se i kako Krčki most nije u najboljem stanju što bi moglo predstavljati daljnje probleme na otoku.
5 Petak, 29 Kolovoz 2008 08:26
srecko music
kuda plovi ovaj brod