Panelisti predvođeni Goranom Šaravanjom ne vjeruju u mogućnost 'double dip' scenarija, ali Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, ističe da rizici nisu potpuno uklonjeni. Kaže da treba zadržati dozu optimizma i gledati na situaciju u Europi.

Naime, jedna od direktiva Europske unije nalaže svim državama Unije razmjenu podataka o štedišama i iznosima poreza, a ove tri države od toga su amnestirane do lipnja sljedeće godine. Tada bi na području čitave Unije podaci o novčanim depozitima trebali postati informacije koje se razmjenjuju među članicama, a porez na kamate na nivou čitave Unije trebao bi iznositi 35 posto.

Slovenija je na ime poreza na kamate u prethodnoj godini uprihodila 23,1 milijun eura. S jedne strane to ne iznenađuje zbog činjenice da se teži harmonizaciji poreznih sustava da bi se izbjegla moguća porezna evazija i ujednačilo porezno opterećenje među članicama, kazao je glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Dodao je kako je taj podatak zanimljiv za Hrvatsku u kojoj su pasivne kamate, unatoč njihovom padu u posljednje vrijeme, i dalje znatno više nego u eurozoni pa bi se slijedom toga mogao očekivati dodatni priljev štednje nerezidenata koji dolaze iz Unije u Hrvatsku.

I bez toga, u našoj zemlji posljednjih godinu dana bilježi se povećanje depozita, kako kunskih tako i onih u stranim valutama, što, s jedne strane, upućuje na zaključak kako Hrvati još uvijek nisu u potpunosti osiromašeni, a, s druge strane, govori kako je svima danas prihvatljiviji manji prinos a veća sigurnost investicija koju pruža štednja u bankama.

- Valjalo bi provesti poreze na kapitalnu dobit i na imovinu kako bi se ljude motiviralo da više riskiraju ulažući, primjerice, na tržište kapitala ili u vlastite poslovne pothvate. To bi, po mome mišljenju, bilo dobro za gospodarstvo, istaknuo je Šantić.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, posljednjega dana kolovoza strane financijske ustanove imale su nešto više od 31,2 milijarde kuna deponirane u hrvatskim bankama, od čega 18 milijardi u stranoj valuti. Fizičke osobe iz inozemstva imale su u domaćim bankama u istome razdoblju 8,1 milijardu kuna oročenih depozita od čega je čak 99 posto bilo u stranim valutama. Ipak, Šantić ne očekuje kako bi moglo doći do većeg priliva depozita iz Unije, unatoč znatno višim kamata, iz jednostavnog razloga što štediše osim kamate percipiraju i rizik zemlje koji je za Hrvatsku veći upravo zato što nije punopravna članica Unije.

Prije izbijanja financijske krize omiljena oaza za štednju građana Unije, posebice Britanaca, bio je Island čije su kamate na štednju bile dosta više od prosjeka Unije. Osim što su pod navalom krize bili suočeni sa masovnim odljevom depozita - koji im je uništio bankovni sustav - Islanđani su se zamjerili nekim državama jer su odbijali isplatiti dio štednje njihovih građana. Šantić smatra da i u slučaju značajnog povećanja strane štednje u našoj zemlji, za tako nešto nema bojazni jer su zahtjevi domaćeg regulatora (HNB) puno viši od onih u zemljama Europske unije.

Do pada dobiti došlo je uslijed značajnog rasta troškova rezerviranja po neprihodujućim kreditima kao posljedice recesije odnosno kontinuiranog pada gospodarske aktivnosti od kraja 2008., tvrde u banci.

Za troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke Banka je izdvojila 560 milijuna kuna što je 284 milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2009. godine. Poslovni prihodi Zabe (ZSE:ZABA-R-A) u prvih devet mjeseci iznose 2,9 milijarde kuna, što je za 18 milijuna kuna ili 0,6 posto manje nego u devet mjeseci 2009.