Nakon dugotrajne krize na domaćem tržištu dionica, domaća fondovska industrija nalazi se pred teškim izazovima, pritisnuta padom vrijednosti neto imovine i odljevom kapitala ulagača u sigurniju imovinu, poput štednje.

Dugotrajna kriza na domaćem tržištu dionica spustila je Crobex indeks čak 42 posto od početka godine. Istodobno, vrijednost neto imovine pod upravljanjem investicijskih fondova od početka godine je prepolovljena.

Posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) pokazuju da je u rujnu neto imovina investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila 14,9 milijardi kuna. Usporedbe radi, početkom godine premašivala je 30 milijardi kuna.

Broj fondova, pak, nastavio je rasti. Danas ih ima 124, što je 24 više nego krajem 2007. godine.

"Zasigurno da sve to pred određeni broj fondova i društava koja njima upravljaju stavlja znatne izazove u pogledu ispunjavanja zakonskih kriterija, posebice propis o minimalno 5 milijuna kuna pod upravljanjem i profitabilnosti poslovanja. Sukladno povećanim obujmima poslovanja, gotovo sva društva povećala su broj zaposlenih i investicije, a te trendove u skorijoj budućnosti neće biti lagano održati", kaže Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa i ujedno predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK.

Dodaje kako je ovo godina izazova, koja će onim fondovima koji su u prošlosti kvalitetno radili pružiti mogućnost za povećanje tržišnog udjela i bržeg rasta jednom kad se tržište oporavi. U takvim uvjetima, uslijedit će konsolidacija u toj industriji. No, Glavaš napominje kako to ne spada u red neuobičajenih ili neočekivanih događaja.

"U svakoj industriji, pa tako i onoj investicijskih fondova, s pogoršanjem tržišnih okolnosti nastupa razdoblje reorganizacije i konsolidacije, kako bi se povećala efikasnost. Sasvim je jasno da jedan dio novijih društava koja su krenula s radom tijekom euforije 2006. i 2007. godine u bliskoj budućnosti neće moći prikupiti dovoljno imovine pod upravljanjem koja bi im omogućila profitabilno poslovanje. Hoće li se njihovi vlasnici odlučiti na pripajanje, spajanje, prodaju ili će imati strpljenja pričekati oporavak industrije i korištenje potencijala koji nedvojbeno postoji, teško je precizno predvidjeti", kaže Glavaš.

Za pretpostaviti je da će neka društva zbog navedenih razloga izaći s tržišta, no Glavaš ne očekuje da će njihov broj biti velik, jer su perspektive za razvoj industrije u budućnosti još uvijek znatne, pa čak i povećane, nakon što aktualna kriza završi.

"Udjelničari u fondovima u procesu likvidacije maksimalno zaštićeni"

U svakom slučaju, Glavaš ističe kako su udjelničari u fondovima u procesu pripajanja i spajanja, odnosno likvidacije maksimalno zaštićeni.

Fondovska industrija mora izaći iz krize izazvane odljevom kapitala ulagača "Ukoliko fond krene u proces pripajanja, svaki udjelničar ima pravo izaći iz fonda bez ikakve naknade, a ukoliko se odluči ostati, dobit će udjele u drugom fondu u punom iznosu svog uloga, također bez naknada. U slučaju likvidacije, novac se što je prije moguće raspodjeljuje udjelničarima, koji imaju prvenstvo namire sredstvima fonda", ističe Glavaš.

Napominje da je vjerojatnost likvidacije fondova vrlo mala, jer je zakonski prag za održavanje fonda, mjereno imovinom, nizak - iznosi svega 5 milijuna kuna, što je ujedno i minimalan zakonski iznos za njegovo pokretanje. Drugim riječima, dovoljan je minimalan broj udjelničara uz osnivački kapital, kako bi fond radio.

Glavaš napominje da su dosadašnji postupci pripajanja fondova bili motivirani prvenstveno ekonomskim razlozima, a ne lošim upravljanjem, jer je manjem društvu za upravljanje u tom slučaju isplativije poslovati na takav način, a i povećana ekonomija obujma manje opterećuje udjelničare.

U Udruženju društava za upravljanje investicijskim fondovima pozdravljaju opredjeljenje HANFA-e za aktivan pristup zakonskoj regulativi s obzirom na situaciju na tržištu.

"Nedavno smo vidjeli izmjene pravilnika koji spuštaju pragove za ulaganje. Društva sada mogu ulagati u tvrtke s minimalno 10 posto free floata, umjesto prijašnjih 20 posto, a minimalna tržišna kapitalizacija za ulaganja u izdanja koja to ne zadovoljavaju spuštena je s 200 na 100 milijuna kuna. Ne sumnjamo da će takvih poteza biti još, a osim što liberaliziraju ulaganja i tako olakšavaju rad fondovima, pokazuju da je regulator prati zbivanja na tržištu i tako pomažu na psihološkoj bazi", kaže Glavaš.

Posljednji od takvih poteza je osnivanje tzv. "interventnog fonda", koji predstavlja još jednu mogućnost rješavanja problema fondovima koji se nađu u problemima s likvidnošću. Nitko nije obvezan prodati imovinu "interventnom fondu" Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum u nedavnom je razgovoru za Business.hr kazao kako bi mogao biti problem u tome što ljudi, prema njegovu mišljenju, možda nisu dobro shvatili koja je uloga "interventnog fonda", odnosno da je vijest o osnivanju istoga "napola iskomunicirana u medijima". Smisao tog fonda je rješavanje problema nelikvidne imovine koju fondovi u ovom trenutku imaju u svojim portfeljima, pojašnjava Glavaš.

Otkupom takve imovine od strane "interventnog fonda", fond s problemima likvidnosti rješava taj problem i isplaćuje udjelničare, za što do tada nije bio u mogućnosti.

"Želim istaknuti da nitko nije obvezan prodati svoju imovinu 'interventnom fondu'. On je samo osmišljen kao još jedna opcija prema svima koji se nađu u problemima, da ukoliko žele, to riješe putem ovog fonda", ističe Glavaš.

U posljednje vrijeme mnogi tržišni sudionici govore da bi trebalo razmisliti o odgodi primjene novog Zakona o tržištu kapitala, predviđene za početak iduće godine, zbog velikih financijskih zahtjeva koji se pred njih postavljaju, i to baš u trenutku kad su pogođeni krizom na tržištu dionica.

Kako ističe Glavaš, u Udruženju su mišljenja da novi Zakon o tržištu kapitala donosi mnoge pozitivne novine, poput osiguranja uloga u fondovima za male ulagače, pojačanu transparentnost sudionika na tržištu i sl., te da u njegovu primjenu svakako treba krenuti.

"Na regulatoru je da eventualno odgodi primjenu nekih njegovih dijelova, ukoliko procijeni da je to u sadašnjim okolnostima potrebno", zaključuje Glavaš.

Hina