Odrasli, kojih je na planetu 4,4 milijarde, imaju 194,5 bilijardi dolara vrijednu imovinu. To znači da svaki stanovnik svijeta, kada se od imovine oduzmu dugovi, prosječno ima imovinu vrijednu 43.800 dolara, no u realnosti više od polovice svijeta nema čak ni 4000 dolara vrijednu imovinu.

Tri milijarde ljudi nema više od 10.000 dolara, dok se ultrabogataši broje u desecima tisuća. Tako imamo nešto malo više od 1000 milijardera i 80.000 ultrabogataša s imovinom većom od 50 milijuna dolara. Dodatnih 24 milijuna ljudi ima imovinu između milijun i 50 milijuna dolara. Jedan posto najbogatijih, a to su oni koji imaju najmanje 588.000 dolara vrijednu imovinu, kontrolira 43 posto svjetskog bogatstva.

Među najsiromašnije, kojima imovina ne premašuje 1000 dolara, ubraja se točno četvrtina svijeta, odnosno 1,1 milijardu ljudi.

Najbogatija država na svijetu je naravno SAD čijih 5,2 posto svjetskog stanovništva čini 23 posto ukupnog broja ljudi s više 100.000 dolara vrijednom imovinom i 41 posto svjetskih milijunaša. No to ipak ne znači da su Amerikanci najbogatiji. Prosječan Kanađanin je "težak" 94.700 dolara, dok je prosječan Amerikanac upola siromašniji sa 47.771 dolar vrijednom imovinom.

Hrvatska se na listi Credit Suissea našla u grupi zemalja sa "zadovoljavajućim" bogatstvom po stanovniku. Unatoč lošoj polaznoj točki u 2000. godini kada je prosječni odrasli Hrvat imao 8586 dolara, samo 10 godina kasnija bogatstvo prosječnog Hrvata popelo se na 25.243 dolara uglavnom zbog rasta vrijednosti nefinancijske imovine. Hrvati tako sada drže 0,05 posto svjetskog bogatstva.

Najveći broj Hrvata ima između 10.000 i 100.000 dolara vrijednu imovinu, njih 50,7 posto, a samo 3,4 posto ima imovinu vrjedniju od 100.000 dolara. Više od 1000, a manje od 10.000 dolara ima 37,8 posto Hrvata. Krajnje siromašnih s imovinom ispod 1000 dolara je 8 posto Hrvata.