Panelisti predvođeni Goranom Šaravanjom ne vjeruju u mogućnost 'double dip' scenarija, ali Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, ističe da rizici nisu potpuno uklonjeni. Kaže da treba zadržati dozu optimizma i gledati na situaciju u Europi.

''Možemo isplivati iz krize s uzdama u vlastitim rukama, ali treba napraviti jake reforme'', zaključak je Šaravanje.

''Najslabija dinamika rasta u srednjeročnom razdoblju bit će u međueuropskim zemljama'', istaknuo je Neven Mates, glavni savjetnik guvernera HNB-a, pa će tako od 2010. do 2015. prosječni rast CEE regije iznositi 3,8 posto, čiji će efekt biti umanjen zbog visokog javnog duga.

Iako su uvjeti puno kompliciranije nego su bili, i nastupa usporenje tržišta, koje 'neće biti bezbolni proces, ali zemlje koje će napraviti reforme izvući će se iz krize'.

Ipak Danijel Nevidal iz CapitalInvest očekuje velike trendove na tržištu u šest mjeseci do godine dana koje treba hvatati. Većina zemalja na krizu je reagirala intervencijom, što je dovelo do značajnog povećanja deficita, ističe Marko Škreb iz PBZ-a, pa napominje da Irska ima deficit na razini 32 posto BDP-a.

''Sve su zemlje osim Češke, Slovačke i Slovenije povećale svoje spreadove i dovele se u opasnost da potpuno izgube pristup tržištu kapitala'', upozorava Mates, koji zaključuje da se fiskalni konzervativizam naposlijetku isplatio.

''Njemačke obveznice prodaju se uz stopu prinosa od 2,5 posto, dok je Irska prisiljena na prinose od 7,5 posto, što joj nije u interesu'', kaže Škreb, koji upozorava da problem neodgovornih država još nije konsolidiran.

Grčka bi trebala napraviti čudo, uz stalne porezne prihode, kaže Nevidal, da bi mogla konsolidirati svoje dugove.

''Grčka nikada neće moći vratiti svoje dugove, bez restrukturiranja'', zaključak je Nevidala koji poručuje da Irsku i Grčku bez restrukturiranja čeka 'dugovna spirala smrti'.

''Bailout nije bio spas zemalja, već spas investitora u obveznice tih zemalja'', ističe Nevidal ponovno ističući da se mora 'nešto učiniti'.

Oporavak u regiji bit će dugačak i ne možemo očekivati značajniji rast bez dubokih reformi u svim zemljama, uključujući i Sloveniju, kaže Šaravanja.

''Što istočnije krenete to su problemi veći'', dodaje ekonomist Zagrebačke banke.

Najnovije prognoze EBRD-a predviđa da će regija zabilježiti pad od 0,6 posto u ovoj godini te rast od samo 1,4 posto u 2011.