Warren Buffett nazvao ih je financijskim oružjem za masovno uništenje! Upravo zahvaljujući  financijskim izvedenicama (derivatima) financijska ekonomija raste dinamičnije od realne ekonomije i taj se jaz kontinuirano produbljuje.

Stvorila se obrnuta piramida u kojoj je oštra osnovica realna ekonomija, a njezina je nadgradnja masa različitih vrijednosnica koje kolaju svjetskim financijskim kućama. No u tako povezanim sustavima, u kojima japanska, europska ili ruska banka kupuje američke derivate, tržišni se potresi u globaliziranoj ekonomiji ne mogu zadržati u granicama ‘ishodišta’. Današnji je svijet toliko povezan i umrežen da ne postoje lokalni problemi, što bolno potvrđuje i najnovija kriza. No čak ni kriza koja tutnji svim porama ekonomskog života, sada već i u Hrvatskoj, ne može zaustaviti razmišljanje o razvoju strukturiranih proizvoda, temeljenih na izvedenicama - istih onih zbog kojih sada propadaju velike, neslomljive investicijske kuće na objema stranama oceana.

S vremenom će se zanimanje za takve proizvode u nas ipak probuditi, a većina se analitičara ionako ne slaže s time da Zakon o sekuritizaciji, koji bi ‘ozakonio’ izvedenice, još leži u ladici. Problem, navodno, nije u samim izvedenicama nego u manjkavoj regulativi i lošem nadzoru, što je u našem zakonu dobro riješeno.

Izvedenice najrazvijenije u Njemačkoj
Možda je i zato zanimanje za izlaganje Iskre Kalođere Schmiedecke, sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa bilo prilično veliko. Ona kaže da se tržište strukturiranih proizvoda (certifikata) u Europi počelo ozbiljnije razvijati potkraj 90-ih godina prošlog stoljeća. Najbrže je raslo njemačko tržište takvih retail proizvoda i danas je, sa 150 milijardi eura, najjače u Europi. Godine 2001. bilo je svega približno tri tisuće certifikata, a danas ih je čak 370 tisuća. Razlozi su takve potražnje u filozofiji krojenja proizvoda po mjeri. Svatko će u ponudi naći proizvod sa stupnjem rizika prema vlastitoj ‘izdržljivosti’.

Što su zapravo strukturirani proizvodi? Te vrijednosnice izdaju financijske institucije (banke), a u bilanci se poduzeća vode kao obveza, dug. Strukturiranje se temelji na izvedenicama, instrumentima čija vrijednost ovisi o vrijednosti nekog drugog instrumenta.

Kod derivata glavnica nikad ne mijenja vlasnika, nego se samo dogovara izmjena novčanih tokova, kompenzira se razlika u cijeni, kreditni rizik ili se na neki drugi način kompenziraju prednosti i nedostaci baznih proizvoda iz kojih je izveden derivat. Ipak, najčešće se koriste u suprotne svrhe, najčešće u špekulativne za rizicima sklone investitore ili kao instrument zaštite imovine konzervativnih ulagača.

Čemu služe financijske izvedenice?

Klijenti ih kupuju zbog špekulacija, odnosno svjesnog preuzimanja rizika ulaskom u tzv. dugu poziciju, kad se očekuje rast cijena, ili kratku poziciju, kad se očekuje njihov pad. Koriste se i zbog hedgiranja ili osiguranja pozicije kako bi se smanjio rizik promjene tržišnih cijena, ali i zbog arbitraže, odnosno ostvarivanja profita na razlici u cijenama istodobnim ulaganjem na dva ili više tržišta. Klijenti ih vole zato što omogućuju isplate kakvih nema pri ulaganju u klasične instrumente, a i burzovni se uspjeh i rizik mogu lakše kalkulirati, pogotovo na volatilnim tržištima, tvrdi Iskra Kalođera Schmiedecke.

Na konferenciji ih je predstavila tek nekoliko, i to investicijskih ali ne i i špekulativnih instrumenata, primjerice opcije, certifikat s participacijom, diskont, bonus i knock-out certifikati.

Razgovor: Iskra Kalođera Schmiedecke

* Mislite li da bi se sada, u kriznim vremenima, isplatilo u Hrvatskoj uvoditi takve strukturirane proizvode, i bi li za njih uopće bilo interesa?
- Mislim da bi, jer u nekom obliku već postoje, primjerice Zagrebačka banka u ponudi ima Integru. To je strukturirani proizvod s garancijom kapitala. Najveći je problem sada u krizi: što ako emitent koji je emitirao takve proizvode propadne? Morate imati povjerenja u banku od koje kupujete takav proizvod.

* Njemačka je najveće retail tržište takvih strukturiranih proizvoda, i to ne samo u Europi. Je li kriza i ondje ‘počistila’ portfelje?
- Klijenti sada ipak manje ulažu, ali aktivni klijenti znaju da uz povjerenje u banku-emitenta i dalje mogu kupovati strukturirane proizvode, jer mnogi imaju sigurnosnu komponentu. Nije bilo vremena da govorim i o špekulativnim proizvodima koje možete kupiti na terminskoj burzi. Govorila sam o investicijskim proizvodima s maksimalnim dioničkim rizikom ili s manjim od dioničkog rizika. Zašto su ti proizvodi zanimljivi? Kad se naviknete na to da burza neće samo rasti, kažete: uzet ću strukturirani proizvod, pa ako dionica padne i 50 posto, ipak ću zaraditi 10 ili 15 posto. To je još više od onoga što daje oročena štednja u banci. Te alternative sa sigurnosnim komponentama zanimljive su i u krizi. Zato su u Njemačkoj tako popularne.

* Što biste preporučili našim budućim ulagačima jednom kad im se i ti proizvodi ponude – trgovati izravno ili putem svoje banke?
- Mislim da bi bilo nabolje savjetovati se s privatnim bankarom u poslovnici banke. U Hrvatskoj se i sada o investiranju dosta odlučuje na temelju savjetovanja. Kada lepeza tih proizvoda bude u ponudi najbolje će biti da privatni bankar preporuči gdje investirati, koji bi strukturirani proizvod bio najbolji za pojedinog klijenta. Dakle, bilo da vam je vaša banka ili neka druga emitirala takav strukturirani proizvod, vaša vam banka prodaje proizvod s osiguranom većom dobiti od kamata na fiksnu štednju. Čak i oni skloni najmanjem riziku još mogu zaraditi više od toga.

* Koji biste proizvod preporučili nekome tko pristaje na srednji rizik, a što onima koji žele veću rentu, dakle spremni su i na veći rizik?
- Onima manje sklonima riziku preporučila bih diskont certifikat, proizvod koji se plaća manje ali nudi ograničenu dobit. To je proizvod za pojedince spremne na neki dionički rizik, pa ni i u slučaju snažnog pada vrijednosti dionica neće imati tako velik gubitak kao da su kupili samu dionicu. Onima koji su spremni  na veći rizik preporučujem tzv. knock-out certifikate. Oni im mogu omogućiti i veliku dobit, slično kao kod opcija, ali i mogu doživjeti i totalni gubitak. Riječ je o alternativi futuresu, namijenjenom retail klijentu s kojim možete špekulirati i na pad i na rast cijene.

* Imaju li strukturirani proizvodi budućnost u Hrvatskoj?
- Sigurno imaju, ali se tržište mora educirati. Prvi će zasigurno u to ući oni koji se već bave dioničkim trgovanjem, pa su upoznati s tim oblicima investicija, ali netko tko ne zna što je burza, preporučujemo da se ne upušta u investiranje u proizvode s garancijom.

Piše: Gordana Gelenčer, Lider, 19. listopada, 2008.