|
Okreni se. Sigurno si ugledao nekoliko oglasa koji te zovu na kupnju. Sada se zapitaj bi li volio imati neke od tih proizvoda. Na kraju se zapitaj trebaju li ti doista!
Ono što je nekada bio auto, bicikl i romobil danas je vjerojatno Playstation 5 ili 6, LCD televizor i iPhone. Iako su se stvari promijenile koncepcija je ostala ista. Teško zaradi pa masno plati da bi dijete, pravo ili ono koje čuči u nama samima, bilo zadovoljno mjesec dana. Sve dok na tržište ne iziđe iPhone IVII koji je dobio susjed jer mu je kuma stjuardesa i baš ga je donijela iz SAD-a.
Ovaj ili sličan proces se ciklički ponavlja među svim spolnim ili dobnim skupinama jer je to sustav od kojeg živi našedruštvo. Čak i da nismo pod utjecajem samo konzumerističkog sustava on će nas uloviti jer i proizvodi koje kupujemo imaju ograničen rok uporabe.
|
|
Više...
|
 Sigurna sam da ste svi čuli za fondove rizičnog kapitala, ali sumnjam u to da ste čuli kako postoje i u Hrvatskoj. Na sreću, imala sam se prilike osobno malo detaljnije upoznati s takovom vrstom fondova i sad vam to prosljeđujem.
Detaljnu literaturu i smjernice tražila sam na pravome mjestu. Naime, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA) je Mirna Marović, profesorica na Katedri za financije na dodiplomskom studiju ZŠEM-a koja predaje poslovne financije na engleskom jeziku, te na diplomskom MBA studiju međunarodni financijski management na engleskom jeziku.
|
|
Više...
|
 Zašto neki ljudi rade manje, plaćaju manje poreze, a zarađuju više i osjećaju se financijski sigurnijima od drugih?
Ovisi o tome kojem kvadrantu pripadaju, odnosno iz kojeg kvadranta rade i u kojem periodu. Jeste li se ikada zapitali po čemu se razlikuju zaposlenik i vlasnik biznisa? Zašto neki investitori zarađuju novac uz malo rizika, dok većina jedva ostaje na pozitivnoj nuli?
Zašto nekizaposlenici sele s posla na posao, dok drugi daju otkaz i grade poslovna carstva? Zašto je u industrijsko doba većina roditelja željela da njihova djeca postanu liječnici, računovođe ili odvjetnici... i zašto su u informatičko doba te profesije izložene financijskom napadu?
|
|
Više...
|
|
Dok većina mladih ljudi koji studiraju svojih četiri, a od sada i pet, studijskih godina provedu uživajući u novootkrivenoj samostalnosti, ludim provodima, skupnim učenjima i ostalim, sličnim blagodatima studentskog života, ne znam koliko se njih i koliko često pita, gdje će se nakon studija zaposliti.
Neki od njih žive u iluziji kako uz diplomu odmah dolazi i odlično plaćeno managersko mjesto koje donosi i pogled iz najvećeg i najvišeg ureda. No, stvarnost je daleko od toga i svi bi toga morali biti svjesni. Nezaposlenost mladih ljudi, a pogotovo onih sa završenim fakultetima uvijek je bilo aktualno pitanje.
|
|
Više...
|
|
Nezaposlenost je jedan od ključnih makroekonomskih problema svake ekonomije pa tako i hrvatske. No, ono što čini hrvatski problem većim i opasnijim je visoka stopa nezaposlenosti, odnosno stopa koja je viša nego u zemljama Europske unije (EU) s kojima se uspoređujemo.
Naime, prosječna stopa nezaposlenosti u zemljama EU 27 je 6,9 posto dok je u Hrvatskoj ta stopa znatno viša i iznosi trinaest posto, što je gotovo duplo više.
Vrlo je bitno naglasiti i model pomoću kojega se mjeri ta nezaposlenost, a najčešći je model razrađen od ILO-a prema kojemu se u nezaposlene ubraja samo radno sposobna populacija koja aktivno traži posao. Prema nekim drugim modelima mjerenja nezaposlenosti brojka nezaposlenih u Hrvatskoj bi se mogla znatno smanjiti.
|
|
Više...
|
Kroz školovanje i naše ustaljene obrasce ponašanja skloni smo misliti da naš planet ima položaj koji je ustaljen i nepodložan promjeni. No znanstvenici potvrđuju upravo suprotno- da je položaj naše planete u svemiru daleko od stabilnog. Navodno Zemlja periodično prolazi kroz proces obrtanja polova.
Dokaz tomu su fosili koji su zarobljeni u Zemljinim stijenama a nisu karakteristični za isto podneblje. Geolozi su prema različitim nalazima sastavili prikaz koji prikazuje razvoj Zemlje zadnjih četiri i pol milijuna godina, a upisani podaci imaju logike jedino pod pretpostavkom da je Zemlja prošla kroz 14 takvih obrtanja polova. Polovi se mogu obrtati u periodima od tisuću, ili stotinama godinama a može se dogoditi u svega jednom desetljeću. Neki znanstvenici kažu da takve promjene uopće nisu upitne, ali zašto se one događaju?
|
|
Više...
|
|
|
|
|
<< Početak < « 1 2 » > Kraj >>
|
|
JPAGE_CURRENT_OF_TOTAL |