| Kriza u SAD-u ruši azijske burze |
| Petak, 03 Listopad 2008 10:31 |
Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno pale jer novi podaci ukazuju na daljnje slabljenje američkog gospodarstva, što bi ga moglo odvući u recesiju, a to bi pogodilo i ostala najveća svjetska gospodarstva.Nikkei indeks Tokijske burze trenutno je u minusu oko 1,5 posto, a Hang Seng indeks u Hong Kongu 2,1 posto. I sve su ostale azijske burze - od Singapura, preko Tajvana i Malezije, do Australije - u crvenom. Posljedica je to strahovanja ulagača od recesije u američkom gospodarstvu, nakon što su jučer objavljeni podaci pokazali da se kreditna kriza počinje širiti i na realni sektor gospodarstva.Tako je obavljeno da su u SAD-u snažno pale industrijske narudžbe i prodaja automobila, što ukazuje na pad proizvodnje i potrošnje. S druge strane, broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima dosegnuo je prošloga tjedna gotovo 500.000, što je njegova najviša razina u posljednjih sedam godina i što se smatra razinom koja predstavlja recesiju.Stopa nezaposlenosti trenutno u SAD-u iznosi 6,1 posto, a analitičari procjenjuju da će najkasnije za godinu dana dosegnuti sedam posto. Na pad potrošnje u SAD-u ukazuju i podaci japanskih proizvođača automobila. Jutros je Toyota objavila da je u rujnu zabilježila pad prodaje na američkom tržištu za 32 posto, a snažno je pala prodaja i Nissana i Honde. "Počinjemo osjećati prve posljedice slabljenja američkog gospodarstva i to će uvelike utjecati na azijski izvoz iduće godine. Svi veliki japanski izvozni sektori pred velikim su rizicima. To nikako nije dobar scenarij za azijske proizvođače iduće godine", kaže strateg u tvrtki Macquarie Securities Tim Rocks. Jedan od ključnih problema leži u međubankarskom tržištu novca. Naime, zbog povećane rizičnosti plasmana, banke zaziru od međusobnog kreditiranja, pa je, primjerice, kamata na dolare na tržištu novca znatno veća od 2 posto, koliko iznosi ključna kamatna stopa Feda. Američka i druge najveće središnje banke svijeta pokušale su poboljšati likvidnost na međubankarskom tržištu, ubrizgavanjem milijardi svježih dolara i eura, i tako izazvati pad kamata. No, neuspješno. Analitičari očekuju da će čelnici Feda na svom idućem sastanku smanjiti ključnu kamatu za barem 0,25 postotnih bodova, na 1,75 posto kako bi na taj način utjecali na pad kamate na tržištu novca, ali i potaknuli kreditiranje, a time i aktivnosti u američkom gospodarstvu. I od Europske središnje banke očekuje se smanjenje ključne kamate. Jučer su na svom redovnom sastanku čelnici ECB-a ostavili kamatu nepromijenjenu na 4,25 posto. Međutim, predsjednik središnje banke Jean-Claude Trichet upozorio je na slabljenje europskog gospodarstva, čime je napravio zaokret u svojim javnim istupima u kojima je sve do jučer upozoravao na visoku inflaciju. Slabljenje inflacijskih pritisaka, što je ponajviše posljedica pada cijene nafte, otvara prostor za smanjenje kamata u eurozoni, pa je Trichetovo upozorenje o slabljenju gospodarstva signal da se priprema smanjenje cijene novca, tumače analitičari. To je izazvalo slabljenje eura prema dolaru, pa je tečaj eura pao na najniže ovogodišnje razine - oko 1,3850 dolara. Slabi podaci o situaciji u američkom gospodarstvu trenutno su u drugi plan gurnuli prijedlog zakona američke vlade za sanaciju banaka, prema kojemu bi se 700 milijardi dolara potrošilo na otkup loših hipotekarnih kredita banaka. Nakon što je u srijedu Senat prihvatio taj zakon u izmijenjenom obliku, ulagači se nadaju da će ga prihvatiti i Predstavnički dom, koji je već jednom odbacio taj zakonski prijedlog. Ako Kongres ponovno odbaci vladin prijedlog, to bi bilo loše ne samo za Wall Street nego i cijelo američko gospodarstvo, kažu analitičari. Međutim, upozoravaju i na to da se tim zakonom neće riješiti svi problemi američkog gospodarstva, a uz to - proći će puno vremena dok se ne vide prvi utjecaji primjene zakona. Hina Dodajte svoj komentar |



Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno pale jer novi podaci ukazuju na daljnje slabljenje američkog gospodarstva, što bi ga moglo odvući u recesiju, a to bi pogodilo i ostala najveća svjetska gospodarstva.