Unatoč većim oscilacijama tijekom tjedna, tečaj eura prema dolaru iznosio je u petak 1,342 dolara, što je samo 0,01 posto više nego što je vrijedio tjedan dana ranije. Znatno više, oko 3 posto, cijena eura porasla je prema japanskoj valuti, pa je dosegnula 136,2 jena. Prema japanskoj valuti porastao je i tečaj dolara, za 1,09 posto, na 101,5 jena.

Prije desetak dana japanska je valuta jačala jer su, zbog snažnog pada cijena dionica diljem svijeta i kreditne krize, ulagači željeli izbjeći rizik, a jen se u nesigurna vremena smatra sigurnijim utočištem za kapital.

Međutim, nakon najava europskih vlada da će za kupnju udjela u bankama i jamstva u međubankarskom kreditiranju izdvojiti iz proračuna više od 2.000 milijardi eura, situacija se promijenila u korist europske valute.

Svjetski financijski sustav dobio je podršku i od američke vlade koja je, nakon europskih, također najavila kupnju dionica najvećih američkih banaka i jamstva za kredite među bankama, što je utjecalo na jačanje dolara.

Najavljene mjere američke i europskih vlada ponešto su oživjele već mjesecima paralizirano kreditno tržište jer su banke, zbog bojazni da im zajmovi neće biti vraćeni, nevoljko kreditirale jedna drugu.

Tako se prošloga tjedna kamata na prekonoćno kreditiranje u dolarima na Londonskom tržištu kretala između 1 i 3 posto, dok je tjedan dana prije oscilirala između 2 i 4 posto. Pao je, premda blago, i Libor, ključna kamata na međubankarskom tržištu, na tromjesečne kredite u dolarima, eurima i funtama, što su prve naznake odleđivanja kreditnog tržišta.

Međutim, jačanje eura i dolara prema jenu ograničeno je zbog recesijskih prijetnji američkom i gospodarstvu eurozone. Naime, prošloga tjedna objavljeni podaci o padu potrošnje, industrijske proizvodnje i građevinskih radova pokazuju da je gospodarstvo SAD-a u ili pred recesijom.

Ništa bolja nije ni situacija u eurozoni. Tako je njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da je gospodarstvo na putu da zabilježi pad aktivnosti, a analitičari su smanjili procjene rasta njemačkog BDP-a iduće godine s 1,2 na samo 0,2 posto.

"Strahovi od propadanja banaka su jenjali, tako da više neće biti paničnog kupovanja jena. No, tržišni su igrači pesimistični glede globalnog gospodarstva u predstojećem razdoblju. Stoga će jen vjerojatno dugoročno postupno jačati", ocjenjuje Hiroshi Yoshida, devizni trgovac u banci Shinkin Central.

Uz to, inflacija u eurozoni pala je u rujnu na 3,6 posto, što otvara prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa Europske središnje banke sa sadašnjih 3,75 posto, što smanjuje mogućnosti jačanja eura.

S druge strane, suočeni s nastavljenim financijskim previranjima, ulagači se pojačano okreću američkim državnim obveznicama, smatrajući ih sigurnijima od tržišta dionica, što pak podupire jačanje dolara.

"Postalo je očigledno da je dolar imao koristi od nesklonosti rizičnim ulaganjima koja je preusmjerila gotovinu prema američkoj državnoj riznici", ocjenjuje John Rivera, analitičar tvrtke Forex Capital Markets.

Stoga neki trgovci devizama predviđaju da bi tečaj eura idućih tjedana mogao kliznuti i ispod razine od 1,30 dolara.

Hina